Generativne aplikacije umjetne inteligencije, obogaćene multimodalnim dimenzijama, zasnivaju se na ogromnim količinama – digitalnih ili digitalizovanih – podataka, računalnoj snazi i neuronskim mrežama simuliranim u matematičkom obliku i operativno realiziranim putem računalne tehnologije. Zajedničko prisustvo ovih čimbenika stvara sinergijski efekt: omogućava bržu, efikasniju i potencijalno inovativnu obradu informacija, kao i njihovu sistematizaciju i interpretaciju. Prepoznavanje obrazaca prevladava sve dosadašnje razmjere i preciznost. Time se omogućuje automatizacija i delegiranje mehaničkih zadataka.
Način korisničke uporabe velikih jezičkih modela razlikuje se od ranijih nosilaca informacija, jer oni kao odgovor na upite generiraju odgovarajuće gramatičko-konverzacijske forme. Zahvaljujući obradi prirodnog jezika, mogu se koristiti i pitanja i instrukcije. Interakcije – naročito u slučaju chatbotova – nose obilježja prividne osobe i personalizacije, te zbog toga i zbog svoje korisnički orijentirane strukture pružaju imerzivno iskustvo. Generativne umjetne inteligencije pišu, govore i komuniciraju, a stvaraju i nove sadržaje. Ovakav verbalni način funkcioniranja neminovno vodi ka antropomorfizaciji.
Komunikacijske mreže i okruženja u obrazovanju i istraživanju danas zajednički oblikuju ljudski i strojni akteri, dok se razvija niz hibridnih karakteristika, procesa i interakcija u stvaranju znanja. To nije prognoza, već opis trenutnog stanja. Perspektive razvoja su teško zamjetljive. Sve ovo nosi brojne mogućnosti za produkciju znanja, prijenos znanja i pedagogiju, ali i različite – kognitivne, verifikacijske, psihologijske, mentalne, sigurnosne i druge – rizike.
Umjetna inteligencija ne samo da pomaže i ubrzava istraživačke procese, već i otvara nova pitanja i doprinosi nastanku novih znanstvenih paradigmi. U području obrazovanja omogućuje personalizirano i iskustveno učenje, istovremeno utječući na relevantna područja i na taj način nijansiranja i usavršavajući kurikulum. Istovremeno, usvajanje i razvoj osnovnih komunikacijskih i intelektualnih kompetencija ostaje od ključnog značaja. Pronalaženje ravnoteže usmjerene ka čoveku i humanim ciljevima postaje centralno pitanje.
Na izazove trebaju odgovoriti obrazovne i istraživačke metodologije. Transformacija pod utjecajem umjetne inteligencije odvija se nezaustavljivo, a aplikacije su već postale dio svakodnevne prakse pristupa i obrade informacija. Stoga je neophodna njihova svjesna, ciljna i učinkovita implementacija.
Promjene ne ostavljaju netaknutim ni procese obrazovanja i istraživanja, niti status znanja koje se smatra vrijednim za stjecanje i prenošenje. Javljaju se novi i produktivni oblici zajedničkog mišljenja i djelovanja čoveka i stroja. Pronalaženje učinkovitih oblika kooperacije zahtjeva znanstvenu refleksiju, istraživanja i postavljanje teorijskih i praktičnih pitanja. Upravo tome je posvećena znanstvena konferencija Učiteljskog fakulteta na mađarskom nastavnom jeziku.
Obzirom na interdisciplinarni karakter konferencije, pozivamo izlaganja u sljedećim tematskim područjima (bez pretenzije na potpunost):
– mogućnosti primjene umjetne inteligencije u obrazovanju (s posebnim osvrtom na obrazovanje učitelja i odgajatelja)
– transformacija procesa učenja, uloga nastavnika i kompetencija u okruženju umjetne inteligencije
– generativna umjetna inteligencija i komunikacija: produkcija medijskih sadržaja, uporaba jezika, verifikacija
– interakcija čovjek–stroj i komunikacijski obrasci
– utjecaj umjetne inteligencije na produkciju znanja i istraživačke metode
– razvoj digitalne i AI pismenosti
– etička, psihološka i pitanja sigurnosti podataka
– društveni i institucionalni utjecaji umjetne inteligencije u obrazovanju
– razvoj kurikuluma i nastavnih materijala uz podršku umjetneinteligencije
– transformacija metoda vrednovanja i mjerenja u AI okruženju
– adaptivna i personalizirana okruženja za učenje
– razvoj kritičkog mišljenja i medijske pismenosti u doba umjetne inteligencije.
Izdanja:
Organizatori će sažetke predavanja objaviti u knjizi sažetaka, dok će pristigle radove objaviti u obliku elektronske knjige (e-book).
Kotizacija:
Iznos učešća na konferenciji je 100 eura (ili dinarska protuvrijednost), koja obuhvata troškove materijala za konferenciju (knjigu sažetaka, e-book) kao i troškove zakuske. Prilikom uplate, manipulativni troškovi padaju na teret uplatioca.
Prijava:
Prijave kandidata očekujemo do 15. srpnja 2026. na link adresu: https://forms.gle/4BsKNQtmdcc8yhfN7
Prilikom prijave je potrebno popuniti Google prijavni list i nakon toga formular za uplatu poslati na: conf@magister.uns.ac.rs
Na konferenciji postoji mogućnost sudjelovanja kao promatrač. Molimo vas da putem e-maila navedete koji paket odabirete:
1. samo promatrač (besplatno, ali je potrebno najaviti sudjelovanje putem e-maila)
2. promatrač s ručkom i večerom, konferencijskim paketom i potvrdom o sudjelovanju (50 eura)
Rokovi:
Prijava: 15. srpnja 2026.
Uplata kotizacije: 15. rujna 2026.
Podnošenje cjelovitih radova: 15. studenog 2026.
Konferencija: 26. studenog 2026.
