Održivo nasljeđe – međunarodna znanstvena konferencija
na Učiteljskom fakultetu na mađarskom nastavnom jeziku u Subotici
Vrijeme održavanja konferencije: 4. –6. studenoga 2021.
Mjesto: Sveučilište u Novom Sadu, Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku, Subotica, Strossmayerova 11, Srbija
Povodom 150. obljetnice obrazovanja učitelja u Subotici, Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku Sveučilišta u Novom Sadu, organizira međunarodnu konferenciju pod nazivom Održivo nasljeđe.
Tijekom 15 godina postojanja, Fakultet je seriju svojih međunarodnih znanstvenih konferencija organizirao u tri tematske cjeline:
Namjera nam je, da ove godine organiziramo jednu jedinstvenu tematsku konferenciju u okviru koje bi, iz različitih aspekata razmatrali temu održivog nasljeđa:
Pojam nasljeđa je zadnjih decenija dobio dominantnu ulogu u znanstvenim diskursima, te je postao polje interdisciplinarnog istraživanja. Kao složena kategorija, javlja se u više konteksta, ali temelj za njeno jedinstveno određenje može predstavljati tekst konvencije UNESCO-aO zaštiti svjetskog kulturnog i prirodnog nasljeđa, koji je usvojen 1972. godine, i koji detaljno formulira pojam kulturnog i prirodnog nasljeđa. Osvrće se i na popularizaciju vrijednosti s posebnim naglaskom na obrazovne i informativne programe.
Važnu etapu zaštite nasljeđa predstavlja sporazum usvojen od strane UNESCO-a 2003. godine, koji pored kulturnog i prirodnog nasljeđa regulira i zaštitu duhovne kulturne baštine. Duhovnim kulturnim nasljeđem smatra se „...takav običaj, predstava, oblik izražavanja, znanje i vještina – kao i sredstvo, predmet, umjetničko djelo, i kulturni prostor u vezi s tim – koje zajednice, skupine, pa i pojedinci priznaju kao dio svog kulturnog nasljeđa. To duhovno kulturno nasljeđe, koje se s jedne generacije prenosi na drugu – koju zajednice i skupine neprestano iznova stvaraju, kao odgovor na svoje okruženje, svoju povezanost sa prirodom i svoju povijest – pruža im osjećaj identiteta, omogućivši na taj način poštovanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti.”
Želja nam je, da naša ovogodišnja konferencija pojam održivog nasljeđa razmotri iz više aspekata. U pogledu konferencijskih izlaganja, koja će razmatrati pojedine primjere duhovnog kulturnog ili prirodnog nasljeđa, nismo prvenstveno zainteresirani za njihovu održivost, već za uporabu (revalorizaciju) znanja koje se vezuje za spomenuto nasljeđe, za to na koji način može omogućiti njihovu ekološku, društvenu i privrednu održivost. U tom cilju, od sudionika konferencije očekujemo istraživanja, studije slučaja, ili predavanja koja se osvrću na dobru praksu iz ovogpodručja, i to iz sljedećih istraživačkih polja:
– Pedagoško nasljeđe, s posebnim osvrtom na povijest obrazovanja učitelja.
– Revalorizacija kulturnog nasljeđa. Tradicionalno znanje, održiv način života.
– Svjetsko nasljeđe, registri duhovnog, materijalnog i privrednog nasljeđa, zbirke nacionalnih i lokalnih vrijednosti i njihovo predstavljanje korištenjem sredstava informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
– Značaj povezanosti održivog nasljeđa i informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
– Čuvanje digitaliziranog kulturnog nasljeđa i njeno prenošenje uz pomoć informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
– Prezentiranje održivog nasljeđa iz aspekta održivog razvoja, privrede, tradicije, tradicionalnog znanja, pamćenja, kulturne raznolikosti, identiteta, pedagogije i turizma.
– Razmatranje održivog kulturnog razvoja iz aspekta etnologije, povijesti kulture, lingvistike i sociologije.
– Poimanje nasljeđa u prirodnim znanostima, s posebnim osvrtom na zaštitu prirode, održivo privređivanje i tradicionalno ekološko znanje.
– Pedagogija nasljeđa, to jest pedagogija revaloriziranja, iliti uloga nasljeđa u pedagogiji i pojedinim stručnim metodikama.
– Muzejska pedagogija, to jest pedagoške metode upoznavanja s vrijednostima u neformalnom i informalnom obrazovnom okruženju.
– Nasljeđe i revalorizacija, i pokušaj njihovog interpretiranja na umjetničkom području, medijalni aspekti (književnost, likovna umjetnost, animacija, medijski dizajn, glazba).
Pored nabrojanih, srdačno očekujemo i predavanja koja obrađuju i druge teme!
Prijava sudionika konferencije:
Prijava sudionika konferencije vrši se ispunjavanjem prijavnog lista uz slanje naslova rada, sažetka (ne duljeg od 1000 karaktera), i ključnih riječi (do 5 riječi) na jednom od jezika konferencije (srpski, hrvatski i mađarski) i na engleskom jeziku.
Prilikom prijavljivanja, sudionik treba naznačiti, već sukladno odabranoj temi, u kojoj sekciji želi sudjelovati, a ako to iz nekog razloga ne učini, organizatori konferencije zadržavaju pravo da ga uvrste u odgovarajuću sekciju.
Upute za autore:
Autori su odgovorni za jezičku ispravnost, originalnost rada i stil teksta (molimo sve autore da im radove pregleda lektor). Svaki rad će biti recenziran od strane dva recenzenta, a autori će biti obaviješteni o tim stručnim mišljenjima. Rad dostavljen mimo tehničkih uputstava, bit će vraćen autoru na doradu.
U Zborniku će biti objavljeni samo radovi onih autora, koji budu održali izlaganje i izvršili uplatu kotizacije.
Kotizacija:
Iznos kotizacije za sudionike konferencije: 60 eura (ili dinarska protuvrijednost);što uključuje tiskanje knjigesažetaka i e-book. Troškovi financijske transakcije padaju na teret uplatioca.
Rokovi:
Prijava i rok za predaju sažetaka: 15. lipanj 2021.
Obavijest o prihvaćanju teme rada: 30. srpanj 2021.
Uplata kotizacije: 30. kolovoz 2021.
Rok za predaju radova: 30. kolovoz 2021.
Obavijest o mišljenju recenzenata: 20. rujan 2021.
Korekcija radova: 10. listopad 2021.
Osim informacija objavljenih na sajtu fakulteta www.magister.uns.ac.rs/conf, u svezi bilo kog pitanja, vezanog za sudjelovanje na našoj konferenciji, možete se obratiti izravno i organizatorima na conf@magister.uns.ac.rs.
